GENETIKA, Vol. 8, broj 2 (1976)
K.J. KASHA
UPOTREBA HAPLOIDA U OPLEMENJIVANJU BILJA I MUTACIJAMA [Izvod]
H. GAUL. B. FOROUGHI-WEHR, G. MIX i H.M. WILSON
BILJKE PROIZVEDENE KULTUROM ANTERA KOD JEČMA [Izvod]
B. MATTSSON
SELEKCIJA MUTANATA OVSA SA VISOKIM SADRŽAJEM PROTEINA [Izvod]
Gizella KOTVICS
OPLEMENJIVANJE SOJE MUTACIJAMA [Izvod]
P. KUMP, P. RUPNIK in I. KREFT
RAZVOJ FIZIKALNE METODE ZA HITRO ISKANJE MUTANTOV V VISOKO VSEBNOSTJO METIONINA IN CISTINA [Izvod]
Maritsa VASILEVA
DOBIVANJE FORAMA GRAŠKA SA KORISNIM SVOJSTVIMA I VISOKIM SADRŽAJEM PROTEINA [Izvod]
E. KIVI, I. MAKI i Silja HOME
POKUŠAJ PRENOŠENjA ENZIMATSKE AKTIVNOSTI U DVOREDI JEČAM POMOĆU MUTACIJA [Izvod]
I. KREFT
ELEKTBOFORETSKA LOCITEV BELJAKOVIN PRI MUTANTIH JEČMENA [Izvod]
M. DENIĆ, J. DUMANOVIĆ, L. EHRENBERG, G. EKMAN i R. SIMIĆ
NASLEDNO VARIRANJE PRINOSA PROTEINA I NJEGOVIH KOMPONENATA IZAZVANO ZRAČENjEM I HEMIJSKIM MUTAGENIM SREDSTVIMA [Izvod]
B. KØIE, H. DOLL i M. KREIS
PROCENA GENA ZA VISOKI LIZIN UDVOSTRUČENJEM HROMOZOMA MONOPLOIDA [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 101-110
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UPOTREBA HAPLOIDA U OPLEMENJIVANJU BILJA I MUTACIJAMA
K.J. KASHA
Crop Science, University of Guelph, Guelph, Ontario, Canada NIG 2W1
Izvod
lako su haploidne biljke poznate već 55 godina postoji još mnogo diskusija o mogućnosti njihovog korišćenja u oplemenjivanju bilja i mutacionim istraživanjima.
Prema dosadašnjim rezultatima haploidi se rnogu koristiti za proizvodnju homozigotnih linija u najkraćem mogućem vremenu. Kod ječma Hordeum bulbosum moguće je postići dvostruke monoploide za dve godine. (Dvostruki monoploid je haploid dobijen od diploidnih vrsta, a zatim udvostručen i predstavlja homozigotnu liniju). Upotreba haploida u oplemenjavanju mutacija, kao i osnovna mutaciona istraživanja zavisiće od načina na koji se mutacije mogu dobiti.
Ukoliko se haploidi mogu proizvesti kulturom antera, biće potrebno prethodno tretirati antere mutagenim sredstvima, a zatim uzgojiti haploide iz dobijenih mutacija. Ukoliko se haploidi teže dobivaju iz antera, došli bi u obzir kultura haploidnih ćelija, ili mutageniziranje diploidnih roditelja, a zatim proizvodnja haploida.
Postoji još velik broj limitirajućih faktora u korišćenju haploida u oplemenjivanju bilja koji se u radu diskutuju.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 111-118
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
BILJKE PROIZVEDENE KULTUROM ANTERA KOD JEČMA
H. GAUL. B. FOROUGHI-WEHR, G. MIX i H.M. WILSON
Abteilung für Pflanzengenetik, Grünbach, der Gesellschiaft für Strahlen und Umweltforschung mbH, München, FR Germany
Izvod
U ječma su proizvedene zelene haploidne biljke kulturom antera, ali se pri ovome nailazi na nekoliko problema.
Najveći problem! su: niski procenat antera koji se prima na kulturi, visoka frekvencija albino biljaka koje se regeneriraju iz kalusa antera i citogenetska nestabilnost regeneriranih biljaka. Ovi problemi mogu se umanjiti, ukoliko se antere uzimaju sa biljaka uzgajanih u poljskim uslovima pri kraju leta.
Citološka analiza haploidnih metafaza bila je izvršena na 88 biljaka, od kojih je 26 bilo bele, a 62 zelene boje. Međutim, često u istom preparatu bile su prisutne haploidne, diploidne i aneuploidne ćelije. Relativne proporcije haploidnih i diploidnih ćelija su se menjale sa porastom biljke, i originalna miksaploidna biljka postajala je diploidna. To se tumači diplotenskom selekcijom. Do sada je iz četiri sorte proizvedeno 24 fertilnih i 8 sterilnih biljaka.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 119-127
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SELEKCIJA MUTANATA OVSA SA VISOKIM SADRŽAJEM PROTEINA
B. MATTSSON
The Swedish Seed Association, S-26800 Svalöv, Sweden
Izvod
Materijal korišćen za ova istraživanja potiče iz švedskog kultivara Sun II, a dobijen je višekratnim tretiranjem semena sa X-zracima i EMS. Selekcija mutanata na visok sadržaj proteina započeta je u M3 generaciji. Posle blage selekcije u M5 generaciji, materijal je analiziran na sadržaj proteina i tezinu zrna (1000 zrna). Mutanti sa povecanim sadrzajem proteina dobijeni su u svim tretmanima. Zapaženo je da je višekratno tretiranje do izvesnog stepena efikasnije od jednokratnog. U proseku, mutanti dobijeni nakon tretiranja sa EMS su imali veći sadržaj proteina u poređenju sa mutantima dobijenim zračenjem X-zracima. Dozni efekt je, takođe, bio izraženiji u slučaju tretiranja sa EMS. U materijalu koji potiče od tretmana sa X-zracima dobijena je negativna korelacija između sadržaja proteina i težine zrna (1000 zrna), što nije zapaženo u slučaju tretmana sa EMS.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 129-135
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
OPLEMENJIVANJE SOJE MUTACIJAMA
Gizella KOTVICS
Department of Plant Breeding, University of Agricultural Sciences, Gödöllö, Hungary
Izvod
Seme četiri sorte soje (ISZ. I., Szürkebarat, Traverse, Merit) tretirano je sa 3 doze gama zraka (10, 20, 30 Kr). Sve doze gama zračenja snizile su prinos zrna, a produžile dužinu vegetacije u M1.
U M2 generaciji izdvojene su makromutacije (compactum, »nonfasciated dwarf«) i mutacije u ranozrelosti. Prema podacima M2 generacije, najosetljivija sorta na zračenje bila je Szürkebarat, jer je zračenje izazvalo sniženje broja internodija, sniženje broja i težine mahuna i semena po biljci. Kod sorte Merit većina doza izazvala je povišenje visine biljke, broja internodija, broja i težine mahuna i semena po biljci i težinu 1000 zrna. Kod druge dve sorte samo u nekoliko slučajeva došlo je do povećanja broja mahuna i težine zrna po biljci.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 137-142
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
RAZVOJ FIZIKALNE METODE ZA HITRO ISKANJE MUTANTOV V VISOKO VSEBNOSTJO METIONINA IN CISTINA
P. KUMP, P. RUPNIK in I. KREFT
Institute »J. Stefan« and Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Ljubljana, Yugoslavia
Izvleček
Kakovost beljakovin semen stročnic je močno odvisna od vsebnosti obeh žveplo vsebujočih aminokiselin, metionina in cistina. Znano je, da obstoja korelacija mcd vsebnostjo žvepla in hranilno vrednostjo beljakovin pri nekaterih vrstah hrane. Za analizo žvepla smo uporabilii fluorescenco žarkov X vzbujenih pri obstreljevanju s pospešenimi protoni. Kvantitativno je bila vsebnost žvepla določena s pomočjo standardnega vzorca. Natačnost rezultatov je močno odvisna od načina priprave vzorcev.
Novejše raziskave so pokazale, da je razmerje med vsebnostmi žvepla in dušika v korelacijski povezavi s hranilno vrednostjo beljakovin stročnie. Zato je primerno ugotavljati vsebnost žvepla v razmcrju do vsebnosti dušika v istem vzorcu. Ugotovili smo, da je resonančna jedrska reakcija 15N(p αγ)12C pri energiji 898 keV dovolj občutljiva za meritve vsebnosti dušika s pomočjo spektroskopije žarkov gama. Z istočasno uporabo omenjene reakcije in analizo s protonsko induciranimi žarki X je mogoče določiti razmerje vsebnosti žvepla in dušika, kar je kriterij kakovosti beljakovin v zrnju stročnic. Kaže, da je mogoče omenjene rnetode uporabiti za hitro in poceni analizo za iskanje mutantov z visoko vsebnostjo metionina oziroma cistina.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 143-153
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
DOBIVANJE FORAMA GRAŠKA SA KORISNIM SVOJSTVIMA I VISOKIM SADRŽAJEM PROTEINA
Maritsa VASILEVA
Institute of Genetics and Plant Breeding, Bulgarian, Academy of Sciences, Sofia, Bulgaria
Izvod
Zračenjem graška sa gama zracima, brzim neutronima i njihovim kombinacijama sa hemijskim mutagenima dobiven je velik broj mutacija koje se razlikuju u morfološkim i biološkim svojstvima. Promene su utica-le na habitus biljke, kao i na komponente prinosa kao što su visina i broj razgraničenja, struktura lista, broj mahuna i zrna. Za praksu najinteresantniji su oblici sa niskom i čvrstom stabljikom sa zbijenim mahunama, sa dosta semena i sa visokim sadržajem proteina.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 155-158
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
POKUŠAJ PRENOŠENjA ENZIMATSKE AKTIVNOSTI U DVOREDI JEČAM POMOĆU MUTACIJA
E. KIVI, I. MAKI i Silja HOME
Hankkija plant Breeding Institute, SF-04300 Hyrylä and Panimolaboratorio, SF-00120 Helsinki 12, Finland
Izvod
Enzimatski vrlo aktivna sorta šestoredog ječma Pirkka tretirana je sa 60Co, i dobivena su 4 dvoreda mutanta. Njihova aktivnost α amilaze bila je znatno niža nego majčinske sorte Pirkka. Diastatska snaga mutanata bila je slična kao kod izvorne sorte Pirkka, ali znatno više nego kod običnih dvoredih pivarskih ječmova. Šestoredi mutanti imali su sličnu aktivnost α i β amilaze.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 159-161
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ELEKTBOFORETSKA LOCITEV BELJAKOVIN PRI MUTANTIH JEČMENA
I. KREFT
Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, 61000 Ljubljana, Yugoslavia
Izvleček
Z elektroforezo so bile proučavane vodotopne beljakovine 5 mutantov ječmena Union (Mutanti IAEA H 5-10, H 14, H 5-9, H 12-11 in H 15-17) ter en mutant ječmena Bomi (Risø mutant 1508). Uporabljeni so bili endospermi v voščeni zrelosti, v polni zrelosti (suhi) ter endospermi namočenih in vzklilih semen. Elektroforetska slika beljakovin je nekoliko odvisna od faze razvoja semena. V vseh fazah sta se dva mutanta (H 5-9 in 1508) razlikovala od ustreznih kontrol. Pri elektroforetskih slikah mutantov H 5—9 in 1508 so nepričakovane podobnosti.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 163-176
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
NASLEDNO VARIRANJE PRINOSA PROTEINA I NJEGOVIH KOMPONENATA IZAZVANO ZRAČENjEM I HEMIJSKIM MUTAGENIM SREDSTVIMA
M. DENIĆ1, J. DUMANOVIĆ2, L. EHRENBERG3, G. EKMAN3 i R. SIMIĆ1
Department of Genetics and Plant Breeding, INEP, Zemun1) Maize Research Institute, 11080 Zemun2), Yugoslavia
and Wallenberg Laboratory, University of Stockholm3), Stockholm, Sweden
Izvod
U radu su ispitivane linije heksaploidne pšenice (Bezostaja) dobivene nakon tretiranja mutagenim sredstvima. Proučavano je variranje sledećih osobina: prinos i sadržaj proteina, visina biljaka, prinos zrna po biljci i apsolutna težina zrna. Ispitivanja su obuhvatila analizu multiplih regresija i multiplih i parcijalnih korelacija navedenih osobina. Navedena ispitivanja su pokazala da različita mutagena sredstva (gama-zraci, neutroni, EMS i El) izazivaju različit spektar naslednih promena. U posebnom eksperimentu je proučavan prinos zrna, sadržaj i prinos proteina u funkciji gustine biljaka u redu. Iz dobivenih regresija izračunat je korekcioni faktor koji poboljšava reprezentativnost analitičkih podataka dobivenih na pojedinačnim biljkama.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 2 (1976),
str: 177-182
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PROCENA GENA ZA VISOKI LIZIN UDVOSTRUČENJEM HROMOZOMA MONOPLOIDA
B. KØIE, H. DOLL i M. KREIS
Agricultural Research Department, Research Establishment Risø, DK-4000 Roskilde, Denmark
Izvod
Mutant 29 sa visokim sadržajem lizina dobijen je od danskog, dvorednog ječma, sorte Carlsberg II, nakon tretiranja sa EMS-om. Visoki sadržaj lizina bio je izazvan i recesivnim genom.
Da bi se procenilo delovanje induciranog gena, izvršeno je ukrštanje mutanta sa normalnom sortom ječma. Od F1 generacije proizvedeni su monoploidi, a zatim udvostručen broj hromozoma. Dobijene su linije sa niskim sadržajem lizina i linije sa normalnim sadržajem lizina koje su upoređene u poljskim ogledima.
Prosecan prinos zrna linija sa visokim sadržajem lizina bio je 85% od prinosa normalnih linija. Ovo sniženje bilo je rezultat smanjene produkcije skroba. Ukupna količina proteina nije bila smanjena mutacijama, produkcija hordeina bila je niža, ali produkcija ostalih proteinskih frakcija bila je povećana sto je dovelo do povišenja lizina za 10%.
Sadržaj solubilnog šećera i slobodnih aminokiselina bili su signifikantno povećani što ukazuje na blokiranje biohemijskih procesa koji vode do sinteze skroba i hordeina.